1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tri razloga za litijum iz Srbije i dva protiv

Dijana Roščić
21. juli 2024

Zašto je dobro i zašto je loše što će EU kupovati litij iz Srbije i zašto je Aleksandar Vučić „do neba“ hvalio političarku Zelenih - o tome u ovom pregledu pisanja njemačke štampe.

https://p.dw.com/p/4iY4R
Na fotografiji su zvaničnici okupljeni u grupi, uključujući predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njemačkog kancelara Olafa Scholza. Održavaju summit o kritičnim sirovinama u Beogradu 19. jula 2024. godine. Okruženi su zastavama Srbije, Njemačke i Evropske unije.
Samit o kritičnim sirovinama u BeograduFoto: Darko Vojinovic/AP Photo/picture alliance

Srbija i EU potpisale su u petak, 19. jula, u Beogradu Memorandum o razumijevanju između EU i Srbije o strateškom partnerstvu u vezi održivih sirovina, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Radi se o budućoj eksploataciji litijuma u nalazištu u Srbiji, o projektu Jadar. Tome je prisustvovao i kancelar Njemačke Olaf Scholz (SPD).

„Bila sam na mnogim putovanjima u inostranstvu sa Olafom Scholzom. Ali, mi novinari koji putujemo s njim, nikada nismo naišli na nešto slično onome što se u petak dogodilo u Beogradu. Zeleni, baš njemački Zeleni, do neba su hvaljeni u autokratskoj Srbiji. To ima mnogo veze sa računicom predsjednika Aleksandra Vučića – a i sa zaštitom životne sredine", piše Kristina Dunz u njuzleteru „Predsjednički radar“ na sajtu Njemačke mreže urednika (RND).

Na fotografiji su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i njemački kancelar Olaf Scholz tokom obraćanja na summitu o kritičnim sirovinama održanom u Beogradu 19. jula 2024. godine. Vučić i Scholz stoje za govornicama, a iza njih se nalaze zastave Srbije i Njemačke te plakat s natpisom "Serbian Critical Raw Materials Summit 2024".
Konferencija za štampu: Olaf Šolc i Aleksandar Vučić, 19. juli u BeograduFoto: Darko Vojinovic/AP Photo/picture alliance

Autorica potom piše kako je „autokrata Vučić" još ranije htio da krene s eksploatacijom litijuma u Srbiji, ali se pojavio otpor stanovništva. „Njemačka - njemački Zeleni - ponudila je pomoć u razvoju održivih standarda, koji su sada dogovoreni u sporazumu. I tako u Beograd nije doletio samo Scholz, već i Franziska Brantner, političarka Zelenih i parlamentarna državna sekretarka u Ministarstvu ekonomije. Teško da bi došla da se njena partija osramotila ovim planovima.

Ipak, vjerovatno nije očekivala da će je Vučić baš toliko hvaliti, piše Dunz i navodi da je predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare više puta pomenuo ime Franziske Brantner, svjedočio o njenom „predanom radu" i priznao da „nema hiljaditi dio njenog znanja o zaštiti životne sredine".

Novinarka RND-a je Vučićev hvalospjev političarki Zelenih protumačila kao poruku koja bi trebalo da umiri stanovništvo: „Ako čak i Nijemci, a pogotovu njemački Zeleni, smatraju da je ovaj projekat ekološki u redu, onda on mora biti dobar. Ko to još ima tako visoke standarde?"

Ona navodi da je „sada važno da njemačka vlada kontroliše te standarde i također pomaže u demokratizaciji zemlje, i na kraju citira Vučića koji je također rekao - Znate šta Zeleni misle o meni, i ja o njima također. „Da, znamo. Naime, skoro ništa dobro", odgovara Kristina Dunz na kraju svoje priče iz Beograda.

Tri dobra razloga za litij iz Srbije

Manojlović: „Ovaj projekat je ekološko uništavanje Srbije“

Vanjsko-politički urednik Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ) Nikolas Busse u svom komentaru kaže da „postoje tri dobra razloga zašto Njemačka i druge zemlje EU treba da kupuju litij u Srbiji".

„Prvo, Evropa time može smanjiti svoju zavisnost od kineskih baterija. Drugo, bliskiji ekonomski odnosi mogu dovesti do toga da se Srbija ne oslanja previše na Moskvu i Peking. Treće, na ovaj način se povećava poticaj Vučiću da ne igra destruktivnu ulogu u sukobu sa Kosovom".

Autor napominje da se „njemačkoj i evropskoj vanjskoj politici često zamjera da nisu strateške i da ne zastupaju dovoljno svoje interese. To nije sasvim neopravdano: posebno u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu vlada univerzalističko razmišljanje. Svojim putovanjem u Beograd Scholz pokazuje da može biti i drugačije".

„Kancelar nije izgubio iz vida zapadni Balkan, i treba da ostane posvećen pitanju pristupanja. EU koja ima hrabrosti da primi Ukrajinu, ne bi smjela da dozvoli stvaranje vakuuma moći na jugoistoku kontinenta", zaključuje Nikolas Busse u komentaru za FAZ.

Dva razloga zbog kojih je sporazum sa Srbijom problematičan

„U vrijeme tolikih geopolitičkih kriza u svijetu, svakako je važno da nabavka sirovina bude diverzificirana i Srbija može postati važan dobavljač. Uzgred, Ukrajina također ima velike količine litija koji se teoretski također može eksploatirati", piše u autorskom članku za Fokus Klaudija Kemfert, profesorica ekonomije energije na Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja i Univerzitetu Leuphana u Lüneburgu. Ona je i kopredsjedavajuća Savjeta stručnjaka njemačke vlade za pitanja životne sredine.

„Međutim, ovaj sporazum je ipak problematičan iz dva razloga", piše dalje Kemfert.

„Prvo, potencijalna šteta po životnu sredinu može biti ozbiljna. Stoga bi ekstrakciju sirovina trebalo dozvoliti samo ako su ispunjeni ekološki i društveni standardi. Njemačka vlada i EU treba da insistiraju na odgovarajućim sertifikatima".

Na fotografiji je Klaudija Kemfert, profesorica ekonomije energije na Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja i Univerzitetu Leuphana u Lüneburgu. Kemfert nosi smeđi sako i bijelu košulju, te naočale. Izgleda nasmijano i samouvjereno.
Klaudija Kemfert je također kopredsjedavajuća Savjeta stručnjaka njemačke vlade za pitanja životne sredine.Foto: DW

„Drugo, moramo se zapitati: od koga ćemo mi zapravo da zavisimo? Iako Srbija želi da uđe u EU, pregovori o pristupanju EU traju od 2012. Srbija je kandidat za članstvo u EU, ali ne podržava sankcije EU protiv Rusije i sa Kinom je zaključila sporazum o slobodnoj trgovini. Osim toga, u Srbiji se guši sloboda štampe, a pravosuđe se ne smatra potpuno nezavisnim. Geopolitički kriteriji također treba da igraju ulogu. Srbija, dakle, nije idealan partner iz oba razloga".

Klaudija Kemfert dalje navodi šta bi njemačka vlada trebala da uradi: „Trebala bi da obezbijedi da se potreba za sirovinama svede na minimum. Sirovine se moraju reciklirati, cirkularna ekonomija je fundamentalna. Osim toga, ne bi trebalo da se proizvodi sve više vozila, jer statistički gledano, automobili stoje oko 23 sata dnevno. Potreban nam je pravi zaokret u saobraćaju sa izbjegavanjem saobraćaja, izmeštanjem i optimizacijom. Treba nam više usluga mobilnosti, bolji i jeftiniji javni prevoz i željeznički prevoz. A inače - možemo da kopamo litij i u našoj zemlji."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu